Thursday, April 20, 2006

Saturday, April 01, 2006

Poštanski Pretinac br. 290

71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Telefon: (+387 33) 556 841

Fax : (+387 33) 556 842

e-mail: info@piramidasunca.ba

www.piramidasunca.ba

ID porezni broj

4201075610009

Donatorski račun kod:

Raiffeisen Bank dd Sarajevo

Bosna i Hercegovina

R.br. 533711000–520000642 KM

R.br. 533712000–520000642 EUR

R.br. 533713000–520000642 USD

Acc.No. 161 000 000 000 0011

SWIFT: RZBABA2S

SAOPŠTENJE ZA ŠTAMPU

Za objavu!!!

VISOČKA LEGENDA SE POKLAPA SA OTKRIĆEM BOSANSKE PIRAMIDE SUNCA

Ekipa Fondacije «Arheološki park: Bosanska piramida Sunca», koja se brine za sektor “kazivanja mještana”- što je jedan od bitnih faktora u rekonstruiranju visočkog misterija, saznala je za postojanje zanimljive legende koja se prepričavala u ovom kraju prenoseći se usmenom predajom sa generacije na generaciju.

Legenda kaže da “su po osvajanju Turci čuli od neke starice, koja je živjela u podnožju grada, da na gradu ne smije niko više živjeti, ako njegov život ne bude u funkciji čuvanja ‘onog’ na čemu se grad nalazi. Da je to pod gradom nešto tajanstveno. ‘obučeno u dvije opne’. Jedna je nanesena i kiša je spira, (radi se o zemlji, koja je nasuta preko ‘nečeg’ ), a druga je ‘ljuska od jajeta’, tanka i lomljiva. Ako se iko drzne da ošteti ljusku na jednom mjestu, ljuska će biti uništena, a sadržaj odnesen vodama, što će uništiti dolinu i izazvati pomor.” Legenda dalje kaže da su Turci zaplašeni ovim predskazanjem otišli do Travnika i Jajca, gdje konačno pade Bosna i nikad ne naseliše grad Visoki.

Očito je da legenda zanemaruje sam grad Visoki, ističući da se mora čuvati ‘ono što se nalazi pod gradom’, odnosno u unutrašnjosti same Visočice. Znači legenda stara više od 500 godina, a vjerovanje je sigurno mnogo starije, ne tretira Visočicu kao obično brdo.

Prema riječima dipl.ing. Gorana Čakića, koordinatora Sekcije Fondacije, «prilazni plato kojim se dolazi u podnožje imao je naziv koji se izgubio u današnjem jeziku i zvao se Panađur. Naziv je predstavljao prostor za skupljanje naroda ne nacionalnog i vjerskog značaja, nego provoda vezanog za dolazak godišnjih doba. I danas u Bosni ima dosta mjesta sa tim imenom, za koje se često mnogi pitaju, šta znači. Kad se sve sabere, što se dešava sada i što će se desiti, ispada da ima nešto, samo za to nešto trebalo je da se rodi neko ko će imati snage i smjelosti da izokrene istoriju i svijest.»

- kraj saopštenja -